24. 09. 2009.
Broj nezaposlenih i siromašnih građana, kao i broj korisnika narodnih kuhinja u Srbiji, usled ekonomske krize i teške materijalne situacije, povećao se od početka ove godine, pokazuju podaci državnih institucija i organizacija.
Preliminarni podaci Republičkog zavoda za statistiku za prvih šest meseci ove godine pokazuju da je u Srbiji nešto manje od 700.000 (9,2 odsto) građana koji žive ispod granice siromaštva, odnosno da mesečno imaju prihode manje od 8.360 dinara. Broj siromašnih u drugom kvartalu porastao je za oko 0,2 odsto u odnosu na prva tri meseca ove godine, kada je evidentirano oko 697.000 siromašnih građana, pokazali su podaci RZS na osnovu ankete o potrošnji domaćinstva.
Siromaštvom su u prethodne dve godine najviše bili pogođeni građani koji žive u šestočlanoj ili višečlanoj porodici, stariji od 65 godina, penzioneri, nezaposleni, sa osnovnim obrazovanjem, ali i oni koji ne žive u bračnoj zajednici. Nezaposlenost u Srbiji od početka godine porasla je za 1,1 odsto, a najnoviji podaci Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da ima oko 750.000 nezaposlenih, od kojih više od polovine čine žene. Među licima na evidenciji NSZ najzastupljenija je starosna grupa od 25 do 29 godina (12,92 odsto), slede građani između 30 i 34 godine, zatim 50 i 54, dok je najmanje nezaposlenih u starosnoj grupi od 35 do 39 godina. Kako je rekao načelnik Odeljenja za odnose sa javnošću te službe Dragan Musulin, u poslednja tri meseca ipak je zabeležen manji broj prijavljenih, tako da ih je krajem avgusta bilo oko 20.000 manje u odnosu na maj ove godine.
Na tržištu rada najtraženija su zanimanja prodavac i ekonomski tehničar, ali, upravo, tih zanimanja i ima najviše na evidenciji NSZ. Tako, poslednji podaci pokazuju da skoro 22.000 ekonomskih tehničara traže posao, kao i oko 19.000 građana sa završenom gimnazijom.
"Među zanimanjima sa neznatnim izgledima za zapošljavanje su krojač tekstila, kožar, pomoćni ženski frizer, pomoćnik autolimara", ukazao je Musulin i istakao da se mnogi na evidenciju te službe prijavljuju samo kako bi ostvarili socijalne potrebe.
Da su ekonomska kriza i siromaštvo pogodili Srbiju, pokazuje i sve veća potreba za otvaranjem novih narodnih kuhinja, kao oblika pomoći najugroženijim građanima. Savetnik ministra rada i socijalne politike Ljubomir Pejaković istakao je da u Srbiji trenutno radi 50 narodnih kuhinja, dok je osam zatvoreno zbog nedostatka pojedinih namirnica. Iako se smatra da Beograđani imaju viši životni standard nego građani u drugim delovima Srbije, stalnu novčanu mesečnu pomoć u prestonici prima oko 6.000 porodica, što je 1,1 odsto od ukupnog broja domaćinstava.
Prema podacima Gradskog centra za socijalni rad, u prošloj godini oko 74.000 korisnika dobilo je neki vid pomoći tog centra, najviše ih je u Zemunu, a najmanje u opštini Sopot. Prošle godine broj porodica, uglavnom domaćinstva bez stalnih izvora prihoda, obradive zemlje ili srodnika koji bi mogli da ih izdržavaju, a koje su primale novčanu pomoć, uvećao se za 3,3 odsto.
Izvor: [ seebiz.eu ]