19. 11. 2008.

Uprkos svetskoj finansijskoj krizi, stanovništvo Srbije je redovno u plaćanju svojih obaveza, što pokazuju i podaci Udruženja banaka Srbije prema kojima se stepen docnje kretao oko 1,5 odsto. Za razliku od pravnih lica i preduzetnika, građani Srbije su za prvih deset meseci ove godine povećali svoje zaduženje za samo 16,9 odsto u odnosu na kraj 2007. godine. Međutim, njihovo realno zaduženje je znatno manje.
Kurs gura dug
- Povećanje zaduženosti stanovništva od 16, 9 odsto je posledica povećanja kursa od 7,3 odsto i inflacije koja je iznosila osam odsto, što znači da je realno zaduženje naših građana za prvih deset meseci ove godine iznosilo samo 1,6 odsto - rekao je Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
Prema njegovim rečima, pored urednosti u plaćanju, stanovništvo je počelo da vraća poverenje u banke, koje je uzdrmala globalna kriza. Naime, tokom oktobra i pored toga što su građani povlačili svoju ušteđevinu, u gotovo svim bankama je iznos novopoloženih sredstava bio veći od iznosa povučenog novca. Međutim, koliko je tačno prikupljeno depozita tokom Nedelje štednje, Udruženje banaka još ne zna.
Osvrćući se na kurs domaće valute, Dugalić je rekao da je rast kursa evra direktna posledica događaja izvan Srbije, odnosno nešto smanjenog priliva stranog novca.
- Trenutna oscilacija kursa je od 0,5 do 1,5 odsto i to je posledica događanja izvan Srbije. Šta će se dalje dešavati sa kursom jako je teško sa sigurnošću tvrditi, ali pouzdano znamo da Narodna banka Srbije, kao što je i sama poručila, nema određen nivo kursa koji brani - objasnio je Dugalić i dodao da banke nemaju interes da spekulišu kursom i da su takve priče samo priče „sveznalica koje sebe nazivaju analitičarima".
Za razliku od stanovništva, pravna lica su poslednjeg dana oktobra u odnosu na kraj prošle godine povećali svoja zaduženja za 46,9 odsto, tačnije dugovali su 792,8 milijardi dinara. Slično njima i preduzetnici su povećali svoja dugovanja, pa je 31. oktobra njihov dug iznosio 41,8 milijardi dinara ili 36,9 odsto više nego što su dugovali na kraju prošle godine.
Banke smanjuju kredite
- Od početka svetske finansijske krize, kreditna aktivnost banaka je nešto smanjena, ali ne dramatično, pošto je broj odobrenih kredita opao za nekoliko procenata i taj umereni pad trebalo bi da bude nastavljen do kraja godine - dodao je generalni sekretar Udruženja banaka. On je dalje objasnio da u strukturi odobrenih kredita i dalje preovlađuju stambeni krediti, a smanjuje se učešće potrošačkih i gotovinskih kredita, dok se kašnjenje u otplati kredita kreće od 1,2 do 1,5 odsto. Najveći rast u prvih deset meseci imali su stambeni krediti (48 odsto) i dostigli su 151,5 milijardi dinara, kao i poljoprivredni krediti koji su od januara do oktobra imali rast od 143 odsto (19,1 milijardu dinara), pre svega pod uticajem aktivnosti Ministarstva poljoprivrede. Obim gotovinskih kredita opao je u tom periodu 10,5 odsto, na 114,2 milijarde dinara, a potrošačkih kredita za 24,1 odsto, na 18,5 milijardi dinara.
Olakšice čekaju banke
Veroljub Dugalić je naveo da je sastanak Narodne banke Srbije sa četiri najveće banke u Srbiji o olakšavanju uslova za otplatu kredita bio radnog karaktera, a centralna banka priprema rešenja koja će važiti za sve kada budu formalno doneta. Prema njegovim rečima, suština tih mera je da se trenutno olakšaju obaveze koje građani imaju kod banaka, da se mesečne rate malo smanje, kako bi teret bio podnošljiviji.
Izvor: [
biznisnovine.com ]