Pretraga baze
 
Oblast
Izaberite region:  
Brza navigacija
 
Izdvajamo

POŽELJNO, ALI NE I OBAVEZNO
Zamenik nemačkog ministra odbrane Kristijan Šmit izjavio da je priznavanje granica susednih zemalja poželjno, ali da to nije uslov za ...

PLATE U SRBIJI NAJBEDNIJE U REGIONU
Prosečna martovska zarada u Srbiji bila je 353 evra i među najnižima je u Evropi i regionu, čak je manja ...

BEOGRADSKI SINDIKAT U ARENI
Beogradski sindikat ce 28.aprila odrzati koncert u Beogradskoj Areni. Nekoliko pojedinosti u vezi ovog koncerta: 1. Ovo će definitivno biti ...

OGLODANA SRBIJA
Samo iz inostranstva u Srbiju je ušlo 128 milijardi dolara, odnosno nekih 13.000 dolara po svakom od nas, za osam ...

SNEG USPORIO SAOBRAĆAJ
Saobraćaj u Beogradu se zbog snega koji pada odvija otežano i usporeno. Najveći zastoji su na Brankovom i Pančevačkom mostu ...

rss Bookmark and Share Početak » Kultura » Main stream »

ROĐENA GRETA GARBO

18. 09. 2010.
ROĐENA GRETA GARBO KALENDAR

Na prekjučerašnji datum 1380. umro je francuski kralj Šarl V Mudri, koji je kao regent 1358. ugušio veliki seljački ustanak poznat kao Žakerija. Podsticao je nauku i kulturu. Nasledio ga je sin Šarl VI Ludi. Tog dana 1387. rođen je engleski kralj Henri V, koji je tokom vladavine nastavio Stogodišnji rat s Francuskom i posle pobede 1415. kod Azenkura osvojio Pariz. 1420. je postao regent, a poslije smrti Šarla VI prestolonasljednik Francuske. Istog datuma 1498. umro je španski dominikanac Tomas de Torkemada, pokršteni Jevrejin, prvi veliki inkvizitor Španije i fanatični propovednik inkvizicije. Pod njegovim pritiskom kralj Ferdinand V izdao je dekret o progonu Jevreja na osnovu kog je 300.000 Jevreja protjerano iz Španije. Na taj dan 1620. brod „Mejflauer” krenuo je iz engleske luke Sautempton s putnicima koji će osnovati Plimut, prvu stalnu englesku koloniju u Sjevernoj Americi. Na prekjučerašnji datum 1736. umro je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1714. usavršio termometar.

Tog dana 1745. rođen je ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega XIX vijeka. Proslavio se u borbama protiv Turaka i Napoleona Bonaparte 1812. Jedna je od glavnih ličnosti romana „Rat i mir” Lava Tolstoja. Istog datuma 1810. masovnim ustankom seljaka koje su predvodili Migel Idalgo i Kastilja i Hose Moralez, u Meksiku je počela borba za nezavisnost od španske vlasti, završena sticanjem nezavisnosti 1821. Datum izbijanja ustanka slavi se u Meksiku kao Dan nezavisnosti. Na taj dan 1859. škotski istraživač Dejvid Livingston je u istočnoj Africi otkrio veliko jezero Njasa, koje sada dijele Malavi, Tanzanija i Mozambik. Nakon pola vijeka, 1908, Beč i Moskva sporazumeli su se da se Austrougarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, čime je okončana Aneksiona kriza. Tog dana 1923. rođen je singapurski državnik Li Kuan Ju, koji je kao premijer Singapura preobrazio bivšu britansku koloniju u industrijsku i trgovinsku metropolu. Osam godina kasnije italijanske kolonijalne snage zarobile su i pogubile libijskog nacionalnog vođu Omara Muhtara.

Na taj datum 1941. iranski šah Reza Kan Pahlavi abdicirao je u korist 22-godišnjeg princa Mohameda Reze. Abdikaciju su iznudili Velika Britanija, SAD i SSSR zbog šahove pronemačke politike. Istog dana 1955. vojnim udarom sa vlasti zbačen je predsednik Argentine Huan Peron. Poslije 18 godina provedenih u egzilu, Peron se vratio u Argentinu 1973, kada je formirana peronistička vlada Ektora Kampore i iste godine ponovo postao predsjednik Argentine. Posle njegove smrti 1974. zamijenila ga supruga Izabela Peron. Na taj dan 1966. izvođenjem opere Samjuela Barbera „Antonije i Kleopatra” otvorena je nova zgrada opere Metropoliten u Linkolnovom centru u Njujorku. Nakon jedanaest godina u Parizu je u 53. godini umrla grčka operska pevačica Marija Kalas. Na jučerašnji datum 1580. rođen je španski pisac Fransisko Gomez de Kevedo i Viljegas, velikan Zlatnog vijeka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti ('Snoviđenja', 'Život lupeža').

Tog dana 1631. u Tridesetogodišnjem ratu Šveđani i nemački protestanti pod komandom švedskog kralja Gustava Adolfa pobedili su carsku vojsku pod vođstvom grofa Tilija kod Lajpciga. Istog datuma 1665. u Londonu je izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi. Na taj dan 1787. delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali su Ustav SAD. Uz kasnije dodate amandmane, taj ustav je i sada na snazi i najstariji je važeći ustav u svetu. Nakon devet godina prvi predsjednik SAD Džorž Vašington uputio je američkom narodu oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje. Za predsednika je izabran 1788. Tog dana 1809. mirom u Fredrikshamu završen je švedsko-ruski rat u kojem je Rusija osvojila Finsku. Istog datuma 1826. rođen je nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvoja matematike i njene primene u fizici i mehanici. Nakon tri decenije, 1857, rođen je ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, čije su teorije i otkrića bili osnova za razvoj astronautike. Na jučerašnji datum 1900. britanska kraljica Viktorija I Aleksandrina potpisala je dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija. Osam godina kasnije rođen je ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. veku.

Tog dana 1931. RCA Viktor kompanija predstavila je prvu long-plej gramofonsku ploču na 33 obrtaja u hotelu Savoj u Njujorku. Nakon osam godina sovetska Crvena armija ušla je u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka. Istovremeno Nemci su napali Varšavu iz vazduha i sa kopna. Istog datuma 1994. umro je britanski filozof austrijskog porijekla Karl Rajmund Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. vijeka ('Logika istraživanja', 'Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji', 'Beda istoricizma'). Na današnji datum 1810. Čile je proglasio nezavisnost od Španije. Tog dana 1905. rođena je Greta Garbo, američka filmska glumica švedskog porekla. Karijeru je počela u švedskom filmu, ali je svetsku slavu postigla u SAD-u. Bila je spontana i retko inteligentna, predstavljala je simbol ženstvenosti. Igrala je u periodu od 1921. do 1941. godine, kada se sama povukla, ali njena popularnost nije jenjavala. Za rad na filmu nije dobila nijednu filmsku nagradu. Tog dana 1970. u Londonu je umro Džimi Hendriks, čuveni rok gitarista.

Čitanja: 703 | Komentara: 0 | Dodaj komentar

Vreme Stanje na putevima Kursna lista Investicioni fondovi