Pretraga baze
 
Oblast
Izaberite region:  
Brza navigacija
 
Izdvajamo

NEGATIVAN IZVEŠTAJ
Dosadašnji napori Srbije da uhapsi begunce nisu bili dovoljni, zaključio je u svom izveštaju SB glavni haški tužilac Serž Bramerc, ...

SRPSKO FINALE U MOSKVI!
Srpski teniser Janko Tipsarević plasirao se u finale turnira u Moskvi pošto je u meču polufinala sa 6:2, 7:5 savladao ...

ŠIRI OPTIMIZAM
Kad se mora, mora se! Fudbaleri Srbije otputovali juče u Maribor, čvrsto uvereni da će u utorak uveče pobedom nad ...

VICTORIA'S SECRET ANĐELI
Pogledajte kako izgleda kada se neke od najlepših žena na svetu okupe na jednom mestu. Prekrasni anđeli proizvođača donjeg rublja ...

SLEŠ U ARENI 31.JULA
Sol Hadson, poznatiji pod nadimkom Sleš, jedan od najboljih svetskih gitarista i bivši član "Gansa" prvi put će nastupiti u ...

rss Bookmark and Share Početak » Kultura » Main stream »

UMRO VELASKEZ, DONETA „STEGA”

07. 08. 2010.
UMRO VELASKEZ, DONETA „STEGA” Na prekjučerašnji datum 1844. rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali su ga svojim uzorom ('Burlaci na Volgi', 'Litija', 'Ivan Grozni i njegov sin Ivan', 'Carevna Sofija'). Nakon šest godina rođen je francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratke forme. Objavio je oko 300 pripovedaka od kojih se veliki broj smatra remek-delima svetske književnosti ('Dunda', 'Toan', 'Na vodi', 'Đerdan'). Tog dana 1895. u Londonu je umro nemački filozof Fridrih Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa, s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radnika ('Anti-Diring', 'Porijeklo porodice, privatne svojine i države', 'Ludvig Fojerbah i kraj njemačke klasične filozofije'). Istog dana 1906. rođen je Džon Hjuston, jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja, koji se proslavio mnogobrojnim filmovima uključujući 'Malteški soko', 'Blago Sijera Madre', 'Džungla na asfaltu'.

Na taj dan 1914. Crna Gora je objavila je rat Austro-Ugarskoj. Naredne godine Nemci su okupirali poljsku prestonicu Varšavu. Tog dana 1943. plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Na prekjučerašnji datum 1962. američka filmska glumica Merilin Monro, jedna od najvećih holivudskih zvezda i seks-simbol pedesetih godina prošlog veka, izvršila je samoubistvo u 36. godini ('Džungla na asfaltu', 'Autobuska stanica', 'Neki to vole vruće'). Nakon dvanaest godina predsjednik SAD Ričard Nikson priznao je da je učestvovao u prikrivanju afere Votergejt i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru 'Votergejt'. Podnio je ostavku 9. avgusta. Tog dana 1984. umro je britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton, koji se proslavio u pozorištu u kreacijama Šekspirovih likova, a potom i na filmu ('Kleopatra', 'Ko se boji Virđžinije Vulf?', 'Beket', 'Noć iguane'). Istog datuma 2000. umro je britanski glumac Alek Ginis, dobitnik Oskara za film 'Most na reci Kvaj' 1957. godine, i Oskara za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980. Na jučerašnji datum 1637. umro je engleski pisac i glumac Ben Džonson, autor satirične komedije 'Valpone, ili lisica', koja se smatra jednim od najboljih dela tog žanra u renesansnoj književnosti.

Tog dana 1660. umro je španski slikar Dijego Velaskez, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Filipa IV (portreti članova kraljevske porodice, 'Predaja Brede', 'Venera sa ogledalom'). Istog datuma 1796. na Cetinju je Skupština crnogorskih glavara izglasala 'Stegu', prvi pisani zakonski akt u Crnoj Gori. Nakon trinaest godina rođen je Alfred Tenison, jedan od najznačajnijih pesnika engleske viktorijanske ere, zvanični dvorski pesnik (poeme 'Kraljevske slike', 'Princeza', elegija 'In memoriam', sonet 'Crnoj Gori', zbirka lirskih pjesama). Tog dana 1890. u njujorškom zatvoru Oburn pogubljen je ubica Vilijam Kemler. To je bilo prvo izvršenje smrtne kazne na električnoj stolici. Istog datuma 1914. Crna Gora je objavila rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu. Na jučerašnji datum 1928. rođen je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, najznačajniji predstavnik pop-arta. Nakon četiri godine otvoren je prvi venecijanski filmski festival. Tog dana 1945. Amerikanci su bacili prvu atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. Grad je razoren a 13 kvadratnih kilometara pretvoreno je u pustoš. Poginulo je oko 117.000 ljudi, a od posledica bačene bombe stradalo je 217.137. Istog datuma 1996. američki naučnici su objavili da su pronašli dokaz da je na Marsu davno postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteora pronađenog na Antarktiku. Na današnji datum 1830. Francuska skupština izabrala je za kralja Francuske Luja Filipa, posle pada Šarla X Burbonskog u Julskoj revoluciji. Novi monarh ostao je zapamćen u istoriji kao 'kralj građanin', pošto je za razliku od svog prethodnika bio pristalica strogo parlamentarnog poretka.

Tog dana 1834. umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar, koji je 1801. izumio mehanički tkački razboj, nazvan njemu u čast 'Žakarova mašina'. Istog datuma 1858. kraljica Viktorija I odabrala je Otavu za prestonicu Kanade - tada britanskog dominiona. Na taj dan 1876. rođena je holandska igračica Margareta Gertruda Zele, poznata kao Mata Hari ('Jutarnje oko'), nadimku koji je pre Prvog svetskog rata uzela dok je živela na Javi, tada pod vlašću Holandije (Holandska Istočna Indija - danas Indonezija). Kao navodni nemački špijun streljana je u blizini Pariza u oktobru 1917. Na današnji datum1900. umro je nemački revolucionar Vilhelm Libkneht, jedan od osnivača Druge internacionale 1889. Učestvovao je u revoluciji 1848. i 1849. u Nemačkoj, potom je emigrirao i u Londonu je godinama sarađivao s Karlom Marksom. Sedam godina po povratku u otadžbinu osnovao je Socijaldemokratsku partiju Nemačke. Tog dana 1938. umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898, čiji je umetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života. U režiji i glumi do savršenstva je razvio pozorišni realizam. Osnovni princip njegove teorije jeste da glumac uvek mora istinski da proživljava ulogu. Njegova teorija, poznata kao 'sistem Stanislavskog', imala je ogroman uticaj. Istog datuma 1960. kubanski lider Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

Čitanja: 901 | Komentara: 0 | Dodaj komentar

Vreme Stanje na putevima Kursna lista Investicioni fondovi