[sql_error] : Table 'bgsvet11_bgs_new.bgs_register' doesn't exist
- query: SELECT * FROM `bgsvet11_bgs_new`.`bgs_register` WHERE ip='18.232.113.65' AND browser='claudebot'


[sql_error] : Table 'bgsvet11_bgs_new.bgs_register' doesn't exist
- query: INSERT INTO `bgsvet11_bgs_new`.`bgs_register` (`ip`,`date`,`browser`,`referer`) VALUES ('18.232.113.65','1711689203','claudebot','')

Verzija za štampu rss Bookmark and Share Početak » Novosti » Ekonomija »

OTPLATA KREDITA BEZ NAKNADE

24. 11. 2008.

OTPLATA KREDITA BEZ NAKNADE - Četiri najveće banke u Srbiji od danas ukidaju naknadu za prevremenu otplatu kredita.

Banke Inteza, Rajfajzen, Komercijalna i Hipo Alpe Adrija će time početi primenu kreditnih olakšica za građanje dogovorenih sa Narodnom bankom Srbije.

Dogovoreno je i ukidanje naknada za prevremenu otplatu kredita, osim u slučaju refinansiranja, produženje roka otplate do godinu dana i konverzija kredita indeksiranih u stranoj valuti u dinarske, kao i konverzija u evre ili dinare kredita vezanih za švajcarske franke.

Te banke su, kako je ranije navela NBS, spremne da te usluge obavljaju bez dodatnih troškova, kao i da ponudu za produženje roka otplate i konverziju kredita učine povoljnom.

NBS je te mere ocenila pozitivno sa stanovišta aktuelnih dešavanja na finansijskim tržištima, uticaja na likvidnost banaka, dobrih poslovnih odnosa sa klijentima i jačanja njihog poverenja u bankarski sektor.

Stručnjaci smatraju da su u pitanju mere koje nesporno idu u korist građanima, mada nije reč o preterano velikim olakšicama, ali i bankarima jer će sprečiti zamiranje posla u uslovima ekonomske krize.

„U pitanju jesu mere kojima se pokušava da ceo finansijski sistem nastavi da funkcioniše. Mislim da je na primer prevremena otplata kredita dobra mera za one koji to mogu da urade i spasu se kamate. Posebno kod kratkoročnih kredita jer kako ćete sada odmah otplatiti dugoročni kredit“, kaže ekonomista Jurij Bajec.

„Kada je prelazak iz švajcarskih franaka u evre u pitanju, tu stvari nisu predvidljive, sada švajcarac jača u odnosu na evro, ali pitanje je šta će se dalje dešavati. Mera produženog roka otplate kredita je nešto što će zavisiti od individualnih mogućnosti i opredeljenja građana. Mogućnost produženja je sa jedne strane spas, ali mislim da to treba uraditi samo ako se mora“, dodaje Bajec.

Daleko optimističniji su, međutim, bankari.

„Verujemo da će ovaj set mera delovati preventivno i umanjiti negativne efekte koji mogu nastati kao posledica finansijske krize. Na ovaj način građanima će biti omogućeno da ublaže otplatu svojih kreditnih zaduženja kroz produženje rokova otplate i posebno kroz mogućnost da sa sebe skinu breme valutnog rizika. Očekujemo najveće interesovanje za produženje rokova otplate postojećih kredita i konverziju kredita indeksiranih u inostranim valutama u dinare, odnosno iz švajcarskih franaka u evre“, kaže Dejan Tešić, član Izvršnog odbora Banke Inteza.

U ovoj banci kažu da su, shodno zahtevima tržišta, odobravali stambene kredite u francima, ali da je od samog početka klijentima savetovano da se ne zadužuju u ovoj valuti, baš zbog velikog rizika koji sa sobom nosi, što se sada pokazalo kao opravdano.

„Zahvaljujući ovim merama predostrožnosti, broj odobrenih kredita u švajcarskim francima u odnosu na ukupan broj odobrenih stambenih kredita u našoj banci je neznatan. Međutim, u poslednje vreme nam je pristizalo dosta upita o mogućnostima za refinansiranje otplate stambenih kredita u švajcarskim francima iz drugih banaka“, navodi on.

I u Komercijalnoj banci kažu da će od danas početi da primenjuju nove mere.

„Mi smo u petak usvojili ovu odluku i olakšice će danas početi da se primenjuju. Građanima je time omogućena prevremena otplata kredita bez nadoknade, kao i konverzija iz švajcarskih franaka u evre, takođe bez nadoknade“, kaže Goran Milićević, izvršni direktor za marketing i razvoj novih bankarskih proizvoda u Komercijalnoj banci.

Šta će ove olakšice konkretno doneti građanima, može se videti na konkretnom primeru. Za meru produženja roka otplate kredita, koja se inače i smatra najboljom ponuđenom olakšicom, može poslužiti kao primer potrošački kredit, navode u Hipo Alpe-Adrija banci.

Ukoliko se za ranije odobreni potrošački kredit po godišnjoj kamatnoj stopi od 12,50 odsto, u iznosu od 10.000 evra i sa rokom otplate od pet godina, odobri produženje roka otplate za dodatnih godinu dana, mesečna rate će sa smanjiti sa 225 na 198 evra. Ipak, ne treba zaboraviti da se na ovaj način povećava i prolongira ukupna obaveza dužnika jer će zbir otplatnih rata biti viši, kao i iznos kamate koji će se na kraju platiti.

U Rajfajzen banci, međutim, kažu da je kod primene olakšica neophodno adaptiranje određenih informacionih sistema na nove uslove, pa je to razlog zašto neće sve mere biti primenjene istovremeno.

Iz ove banke najavljuju da će od 1. decembra početi sa prijemom i obradom zahteva za produženje roka kredita u otplati i njihovo preindeksiranje u dinare iz švajcarske valute i evra, za gotovinske i potrošačke kredite.

Urednica magazina Biznis Radojka Nikolić ocenila je da je od svih olakčica najinteresantnije biti rerpogramiranje otplate zajmova, ali je istakla da nijedna od njih neće građanima značiti puno jer će im dugovi i kamate ostati.

Što se tiče konverzije kredita iz čvajcarskog franka u evre, Nikolićeva je kazala da je tečko proceniti da li je to dobra odluka jer povoljnost zaduživanja u jednoj ili drugoj valuti zavisi od cikličnih kretanja.

Zoran Petrović zamenik predsednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke objašnjava da odluka o prebacivanju kredita iz švajcarskih franaka u evre, ako je reč o stambenim kreditima, ili eventualnom prebacivanju kratkoročnih kredita u dinare, treba da zavisi od toga u kojoj valuti su primanja građana. "Ukoliko su primanja u dinarima, logičnije je da se pređe u dinare. Međutim, dinarske kamatne stope su veće nego kamatne stope na evro ili švajcarce. To je jedna stvar, ali s druge strane vidimo da smo u septembru, a naročito u oktobru imali veliku depresijaciju dinara u odnosu na evro, tako da građani kada se odlučuju ne treba samo da gledaju visinu i razliku u kamatnim stopama, nego treba da vode računa i tome da postoje kursni rizici“, kaže on.

Izvor: [ b92.net ]

Čitanja: 3633 | Komentara: 0 | Dodaj komentar

TV gubi tron, internet reklamni gigant -
TV gubi tron, internet reklamni gigant

Internet će do 2017. biti najveći medij za reklamiranje na 12 ključnih tržišta, koja čine 28 odsto globalne potrošnje na
Struja skuplja -
Struja skuplja

Predlog Vlade MMF-u je da zasad građani ne plaćaju akcizu na struju, što znači da ona tokom leta poskupi, ali
Lični bankrot -
Lični bankrot

Narodna banka, državni organi, u saradnji sa MMF-om, Svetskom bankom i EBRD-om, rade na strategiji za sistemsko rešavanje problema problematičnih
kad će nam biti bolje? -
kad će nam biti bolje?

Računica Fiskalnog saveta kaže da, uz predviđene mere, nema šanse da do kraja 2017. Srbija „izađe na zelenu granu”. Za
Plan otkaza u javnom sektoru -
Plan otkaza u javnom sektoru

Krajem aprila biće predstavljen zakon o racionalizaciji javnog sektora, kaže za „Blic“ ministarka državne uprave Kori Udovički.Udovički je objasnila da

John Newman i Milky Chance na Exitu

Nova engleska soul zvezda John Newman, nastupiće u subotu 11. jula, a indie-pop duo Milky Chance 12. jula na glavnoj
{title} - {opis}

ROBMATIC - novi švajcarski DJ star u Beogradu!

U petak 21. Jula na gradskom splavu Lasta nastupiće nova švajcarska Tech-House zvezda - ROBMATIC ROBMATIC je nova sjajna zvezda