28. 04. 2008.
Cene nafte su danas na berzi u Njujorku skočile na rekordnu vrednost od blizu 120 dolara za barel nakon što je petrohemijska korporacija BP (BP Plc) zbog štrajka u jednoj škotskoj rafineriji zatvorila naftovod kojim se doprema trećina nafte iz britanskog dela Severnog mora do rafinerija u Britaniji, kao i zbog oružanog napada na policiju u Nigeriji koja obezbeđuje najveći nigerijski naftni i gasni terminal. Predsednik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) Hakib Kelil danas je rekao ne isključuje mogućnost da cena nafte odskoči na 200 dolara za barel.
Laka sirova nafta za isporuku u junu ojačala je čak 1,41 dolar, ili 1,2 odsto, u odnosu na zaključenje u petak, na 119,93 dolara za barel u elektronskom trgovanju na Njujorškom merkantilnom tržištu, što je najviša cena otkako je otpočelo terminsko ugovaranje 1983. godine. Cene nafte u Njujorku su u poslednjih godinu dana ojačale 82 odsto, podsetila je agencija Blumberg.
Britanska kompanija BP je juče zatvorila naftovodni sistem "Fortis" kojim se doprema 40 odsto ukupne britanske proizvodnje nafte, odnosno više od 700.000 barela dnevno, nakon što je štrajk zaposlenih u rafineriji "Grendžmaut" u centralnoj Škotskoj, koji je započeo juče, doveo do smanjenja isporuka.
U delti Nigera je, pak, juče ubijeno pet policajaca u napadu pobunjenika na naftovod koji pripada zajedničkoj britansko-holandskoj kompaniji "Rojal dač šel", čime su isporuke nafte tog proizvođača smanjene za oko 140.000 barela dnevno. Štrajk radnika u pogonu kompanije ""EksonMobil" u Nigeriji, koji je otpočeo 24. aprila, doveo je do pada proizvodnje nafte za oko 765.000 barela dnevno. Proizvodnja nafte u delti Nigera smanjena je 50 odsto od 25. aprila, što povećava strahovanje od nedovoljnih isporuka pred letnju turističku sezonu na severnoj zemljinoj hemisferi.
Dodatnu zabrinutost na tržištu izazivaju i vesti o smanjenju eksploatacije nafte u Rusiji i Meksiku, najvećim isporučiocima koji nisu članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK). Jačanju cena tog energenta doprinosi i sve veća zategnutost između SAD i četvrtog po veličini svetskog izvoznika sirove nafte, Irana, nakon konfrotacije između iranskih vojnih snaga i jednog američkog teretnog broda. Tenzije između Vašingtona i te članice OPEK su prošle godine podigle cene nafte na rekorne vrednosti.
Sirova nafta je od 2002. poskupela više od pet puta, jer isporuke nisu u stanju da idu u korak s rastom tražnje u privredama u usponu, kakva je Kina.
Kelil: Nije nemoguće da barel bude i 200 dolara
Predsednik OPEK Hakib Kelil rekao je da ne isključuje mogućnost da cena nafte skoči i na 200 dolara za barel, čak i ako isporuke tog energenta budu adekvatne, jer do jačanja tržišta dolazi usled klizanja dolara, objavio je danas alžirski list "El mudžahid" (El Mouđahid).
"Kada je reč o fundamentalnim činiocima na tržištu, zalihe nafte su velike, tražnja je u opadanju, isporuke su zadovoljavajuće. Stoga bi normalno trebalo da, bez geopolitičkih problema i klizanja dolara, cene nafte ne budu na sadašnjim nivoima", ukazao je Kelil koji je i bivši zvanicnik Svetske banke i aktuelni alžirski ministar energetike i rudarstva.
"Cene su visoke zbog recesije u SAD i ekonomske krize koja pogađa nekoliko zemalja, a ta situacija se odražava na slabljenje dolara.
Stoga se i dešava da svaki put kada dolar oslabi jedan odsto cena barela nafte poraste četiri dolara, i, naravno, obrnuto, zaključio je ministar.
Kartel OPEK isporučuje tržištu oko 40 procenata nafte koja se troši u svetu, a članovi zemalja izvoznica nafte smatraju da nafte ima dovoljno na tržištu i da je njeno poskupljenje rezultat špekulacija.
S tim stavom se slažu i mnogi stručnjaci koji upozoravaju da se trgovci kupovinom nafte i drugih sirovina obezbeđuju od inflacije.
Analitičari, takođe, smatraju da se u bliskoj budućnosti cena nafte neće vratiti na ispod 100 dolara za barel, a neki upozoravaju da je bolje da se pripremimo na cenu od 200 dolara za barel.
Izvor: [www.blic.co.yu]