10. 11. 2009.
Vlasnik vile na Dedinju neće više imati oprost 70 odsto poreza na broj članova domaćinstva
Građani koji su na račun starosti kuće ili brojne porodice plaćali mali porez, od sledeće godine mogu da zaborave na tu povlasticu. Posle izmena zakona o porezu na imovinu, neke od privilegija će najverovatnije biti ukinute, a neke prepolovljene. Tu nije kraj iznenađenjima. Od 2011. godine porez na građevinsko zemljište neće više plaćati samo vlasnici placeva površine veće od 10 ari, već svi bez izuzetka. Jer, ukida se naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, koja se plaća kroz uplatnicu beogradskog „Infostana”, i integriše u porez na imovinu.
Ministarstvo finansija još nema zvaničan stav koliko će iznositi konačna umanjenja. Član radne grupe koja priprema izmenu zakona pri tom ministarstvu kaže da je besmisleno vlasnicima kuća sagrađenih pre tri ili četiri decenije amortizovati porez na osnovu starosti do 70 odsto njene procenjene vrednosti .
– Treba biti realan. Ne degradira se toliko vrednost nekog objekta protokom određenog broja godina. Često se ispostavi da su stariji objekti kvalitetnije zidani od novih. Osim toga, u kupoprodajnim transakcijama raspon cena između ove dve vrste nepokretnosti nije veliki – navodi sagovornik iz Ministarstva finansija koji je želeo da ostane anoniman. Imajući to u vidu, članovi radne grupe iz nevladinog sektora predlažu da amortizacija po osnovu starosti bude svedena na 30 ili 40 odsto.
Ono što je takođe bilo nepravedno i mimo prakse u svetu jeste mogućnost smanjenja poreske osnovice na bazi broja članova domaćinstva. Tako, na primer, vlasnik vile na Dedinju vredne milion evra, na osnovu toga što u njoj živi sa porodicom dobija oprost i do 70 odsto i plaća porez na svega 300.000 evra.
– Zašto bismo nekome ko ima vrednu imovinu omogućavali da plaća mali porez. To je prihod lokalnih samouprava. Gradovi mogu da spuste poresku stopu ako imaju dovoljno novca. Nemamo ništa protiv. Ali, u zakonu mora da se otvori prostor da porez bude pravično razrezan i lakše naplativ – navode u Ministarstvu finansija.
Sagovornici „Politike” iz nevladinog sektora su u radnoj verziji zakona predložili potpuno ukidanje dela poreskog kredita koji se odnosi na članove porodice (10 odsto za svakog ponaosob). Na primer, za vlasnika stana koji na konto toga ima oslobađanje od 40 odsto utvrđene poreske obaveze, oslobađanje ne bi bilo u potpunosti ukinuto, ali bi bilo znatno umanjeno.
Postoji predlog i da poreski kredit bude izražen u apsolutnom iznosu.
– Prelazak na novi sistem naplate biće postepen. Nećemo dozvoliti da građani sledeće godine plaćaju duplo veći porez – naglašava sagovornik iz Ministarstva.
U drugoj fazi, od 2011. godine ukida se naknada za korišćenje građevinskog zemljišta i potpuno se uklapa sa porezom na imovinu. O tome kako će se oporezivati građevinsko zemljište, biće utvrđeno tek kada se analiziraju efekti izmena u domenu oslobađanja koje će biti primenljive od sledeće godine.
Jedna od mogućnosti jeste primena zakona u praksi anglosakonskih zemalja, prema kojoj svi koji imaju udžerice na atraktivnim lokacijama plaćaju porez na osnovu stepena moguće izgrađenosti. To znači da ako neko ima kuću od 50 metara kvadratnih na placu od pet ari na kome je predviđena gradnja zgrade od 400 kvadrata plaća porez kao da njegovom posedu postoji ta višespratnica.
Druga varijanata, o kojoj razmišljaju pisci novog zakona o porezu na imovinu jeste da namet na građevinsko zemljište koji će se stopiti sa porezom na imovinu bude obračunavan prema prosečnoj prometnoj vrednosti zemljišta. Mada i cenu građevinskog zemljišta diktira upravo mogućnost eksploatacije placa.
U Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja pojašnjavaju da nije reč ni o kakvom uvođenju poreza na građevinsko zemljište koje se nalazi na ekstra lokacijama. Namera tog ministarstva koje je ukinulo naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta i predložilo da se ona integriše u porez na imovinu, bila je da se izjednače građani prilikom plaćanja poreza, budući da su na to do sada obavezivani samo vlasnici placeva većih od 10 ari.
– Koliki će porez građani plaćati na građevinsko zemljište, zavisi od vrednosti zemljišta. Poresku stopu će propisati lokalna samouprava – navodi naš sagovornik iz Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja.
Dosadašnja naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, kaže „Politikin” sagovornik, nije bila ni u kakvoj korelaciji sa stvarnom vrednosti zemljišta. Visine su kreirale lokalne samouprave, a iznosi su se razlikovali od grada do grada. Cene su se razlikovale i do pet-šest puta u dva susedna mesta.
Ilustracije radi, godišnja dažbina na ime naknade za korišćenje građevinskog zemljišta na Vračaru iznosi oko 1.700 dinara, a u centru Palilule 1.608 dinara.
Izvor: [ politika.rs ]